Župa Biokovska, Ganga i Rječnik Župe Biokovske, Slike Župe Biokovske, Telefonski imenik Župe Biokovske, Župa Biokovska

Naslovnica Linkovi E-Mail O stranici

 

Župa Biokovska

    Uvod

   Župska Kronologija    Površina    Zaseoci    Župska plemena    Imena i prezimena

    Izumrla prezimena    Telefonski imenik

Crkva Sv. Ivana

GangaRječnikFoto Galerija

Zabava

Knjiga Gostiju

 

Poznati Župljani

akademik

Josip Roglić

akademik

Vladimir Luetić

Prof. dr. sc.

 Marko Turić

Povjesničar

Tomislav Luetić

svećenik

don Ivan Turić

 

 

ROGLIĆI

 

 

ROGLIĆI su vrlo staro pleme u Župi (Vrdolu) koje se spominje i u ljetopisu Tome Juričića, pod imenom Petar Roglić, prokurator. Knez Marko, u kojega je bio srdačno primljen fra Pavao Pilicer (Rovinjanin) 1640.,o čemu je već bilo govora, po nekima je bio Roglić. Osobno mislim da e to bio Marko Matijašević koji se spominje u ljetopisu Tome Juričića. 0 nekom knezu Rogliću, navodnom podaniku Hasan-age Arapovića, koji se spominje u tzv. Kumbatovoj pjesmi koju je pjevao fra Filip Grabovac i objavio u Veneciji puno kasnije (1748.) u svojem "Cvitu", već sam rekao svoje mišljenje u poglavlju "u sastavu osmanlijskog carstva", gdje se govori o pothvatu fra Petra Kumbata.

U "stanju duša" 1744. u Roglićima iskazane su dvije obitelji i to: Nikola Roglić sa 8 čeljadi i Jure Roglić sa 20 čeljadi. Pri diobi Imotskoga polja 1747. spominje se serdarija Roglića. Godine 1860., prema fra V. Vrčiću, bilo je 14 obitelji Roglića, a 1990. u Župi je 25 osoba. Don Ante Roglic mlađi (l803-]874) naselio je svoga sinovca Matu u Dusinu, gdje je 1948. bilo šest obitelji i u Vrgorcu dvije. Oni su potomci Tome Roglića-Mačice i Pere rođene Luetić.

Prema usmenoj predaji, nakon Kandijskoga rata neki je Roglić odselio u Kranjsku goru u Sloveniji gdje, po nepotvrđenim informacijama, danas živi cak četrdesetak obitelji. Pred više godina (oko 1985.) pričao mi je Mate Roglić u Skopju da je negdje u Srbiji sreo nekog Roglića koji se izjašnjava da je Srbin. To bi mogla biti potvrda da je i Sava Roglić, koji se spominje u Kumbatovoj pjesmi, mogao biti pravoslavac, kako sam već pretpostavio, dok su Roglići u Župi (u starom Vrdolu) oduvijek bili katolici i Hrvati. To potvrđuje činjenica da su Roglići do sada dali 10 svećenika, a prvi među njima je fra Ilija Roglić (1687-1737). Među njima se ističu braća don Stjepan i don Nikola Roglić, te nedavno preminuli don Grgo Roglić, o kojima je već bilo govora.

Osim svećenika, Roglići su dali i puno drugih intelektualaca, i to: s visokom stručnom spremom do sada ih je bilo 52 od čega je živućih 49, a sa srednjom školom 39 od čega živućih 36, dok na studiju imaju trojicu. Najveći domet među svim župskim intelektualcima postigao je profesor Josip Roglić – akademik.

Godine 1948. Roglići su se u Hrvatskoj nalazili na 18 mjesta, a to su: Dubrovnik 6(1) /6 osoba u jednoj obitelji/, Dusina 21(6), Imotski 5(2), Makarska 7(2), Nijemci (Vinkovci) 1(-), Orebić 10(2), Podgora 1(1), Podlabin (Labin) 1(1), 1(-), Rijeka 2(1), Ruskovići (Korčula) 2(-), Sinj 1(1), Split 5(2), 1(-), Šibenik 2(1), Vis 5(1), Vrgorac 15(2), Zadar 1(1), Zagreb 14(6) i Župa 82(21). Svega je tada popisano 183 osobe i 51 obitelj. Kolijevka je svima ovim Roglićima naša Župa.

 

Izvor: "Župa Biokovska sa rodoslovljima",

          Tomislav Luetić