|
Prve Luetića kuće (nastambe) bile su u Orašću, u blizini
Batošića koji su tu živjeli otprije. U sadašnjemu zaseoku, prva
kuća bila je kužina (kuhinja) Mate Markova. Ta je kuća sad
preuređena u konobu njegova sina Marka. Taj dolazak Luetića u
Vrdol nije bio slučajan i vezan je uz Batošiće.
U 17. stoljeću spominju se ugledni Batošići u Podgori i Makru i
to: fra Marko Batošić 1664., fra Lovro, parok tučepski
(1673-1684) i vikar makarski 1690. i fra Stjepan, kapelan
igranski (lgrane) i kasnije tučepski, a potpisivao se i kao
kurat (župnik) podgorski 1655. i (1666-1667). Tu je, u Podgori,
i vojvoda Luka Batošić od 1643. do 1663. U Podgori je bilo više
kula. Dvije kule bile su u Batošića. Negdje u tom kraju kao
svećenik djelovao je don Jura Luetić. Njega Stojković spominje
da je bio u Podgori (1710-1715) sto znači pred kraj njegova
života, a gdje je bio do tada nije poznato. U svakom slučaju on
je vjerojatno dobro poznavao te Batošiće ili njihove rođake, a
možda je i on već bio s njima u nekoj rodbinskoj vezi koja je
nastala ženidbom između Luetića i Batošića. Činjenica je da su
Luetići i Batošići živjeli pod Stranom u Orašću jedni do drugih
i da su im zemlje (parcele) i dan danas potpuno izmiješane.
Svakako, zanimljiv i čvrst je podatak da se Lucija Luetić iz
Velikog Brda 1734. udala u Podgoru za Ivana Sumića.
Prema fra V. Vrčiću, godine 1860. u Župi je bilo osam brojnih
obitelji Luetića. U stanju duša 1744. zapisane su obitelji
Martina Luetića s 24 člana i Ivana s 23 člana. Pri diobi zemlje
1728., Ivan Luetić imao je 7 članova obitelji. Kada se stvarao
zemljišnik u Zagvozdu 1726., kako je već rečeno, zabilježena je
čestica Stjepana Luetića u Bristu, gdje Granici graniče sa
Stapićima i Serdarevićima. Kako Župa nije imala stalnog župnika
u vremenu od 1747. do 1791. (44 godine), danas nema podataka o
ljudima iz toga doba. Jedino znamo da su tada rođeni braća don
Jozo
stariji
(oko 1755.), don Martin (oko 1758.) i fra Feliks stariji
(1766.). Kako je bio običaj da se jednom od djece daje djedovo
ime, vjerojatno je don Martin dobio ime po Martinu kojega fra
Frano Dorotić spominje u svom popisu o stanju duša 1744., i koji
je imao 24 člana obitelji. To ime se ponavljalo i u kasnijih
potomaka. Na temelju toga možemo zaključiti koji su Luetići
potomci Martinovi, a koji Ivanovi, koji je imao 23 člana
obitelji. Braća don Jozo i don Martin sigurno su imali još dosta
braće, dok su dvojica otišli u svećenike. Jedan od njih sigurno
je bio Toma. Drugi je sigurno bio Petar, čiji je sin Stipan
zasnovao obiteljsku granu zvanu "Stipanovi". U tom razdoblju
spominju se još neki Luetići: godine 1776. Andrica Luetić iz
Vrdola udala se za Petra Sumića u Podgoru. Kao kumovi pri nekom
vjenčanju iz Vrdola u Podgori spominju se 1740. Mato Luetić, i
1794. Martin Luetić, a iz Župe 1782. Josip Luetić i 1784. Pavao
Stjepan Luetić. (U 18. stoljeću dugo su mnogi koristili oba
naziva za isto područje: Župu i Vrdol.)
Još od
prošlog stoljeća, Luetići se dijele po nadimcima na Ćeliće,
Ćurline, Šćekine i Zovkušiće, a kasnije i na Karačiće koji su
rodbinski bliski Ćelićima, i Alvire, bliske Ćurlinima. Zenzini
su odvojak Karačića, ali dotične godine (1860.) nisu bili u
sastavu zaseoka Luetići, nego u Prgometima, gdje je bio Ivanov
(Zenzin) otac Ante otišao na ženinstvo, pa njegova obitelj nije
ubrojena u spomenutih "osam brojnih obitelji". Ćelići i Karačići
su potomci spomenutog Martina, a ostali Ivana.
Pri popisu
pučanstva 1948. Luetići su se nalazili na 19 mjesta diljem
tadašnje NR Hrvatske i to: - (Broj pred zagradom znači broj
osoba, a onaj u zagradi broj obitelji. Ako postoji brojka, a u
zagradi crtica, ona znaci broj osoba koje nisu u sastavu
obitelji - tu su bili privremeno ili u prolazu. Ova napomena
vrijedi i dalje, za ostala plemena. Mjesto u zagradama je mjesto
pripadne općine) - Dubrovnik 9(4) Igrane 1 (-), Il110tski 1 (1),
Jelsa 4(1), Kras (Krk) 1(1), Križevci 4(1), Osijek 5(2),1(-),
Podvaroš (Sinj) 3(1), Poljica (Imotski) 37(7), Rijeka 3(1),
Split 29(11),4(-), Šibenik 1(-), Trstenik (Korčula) 2(1), Umčane
(Metković) 1(1), Vinkovci 2( 1), Zagreb 7(2), Zagvozd 1(-),
Žirje (Šibenik) I (1), Župa 117(29). Svega popisano 234 osobe i
65 obitelji. Kolijevka im je Župa.
U
najstarijoj knjizi stanja duša (spajanja obitelji), kao
najstarija imena Luetića spominju se: Toma, Petar, Jakov, Frane,
Josip, Mijo i Križan.
Od tih
imena možemo početi pratiti razvoj pojedinih obitelji. Prva
dvojica, Toma i Petar, bili su braća don Jozi (starijem) i don
Martinu, a Jakov im je bio stric i od njih su nastali Ćelići i
Karačići (i Zenzini), te Luetići u Poljicima, od Frane nastali
su Zovkušići, od Josipa su Ćurlini i Alviri, od Mije su
Glavanušini i Marketinovi i od Križana Marijanovi, Klel11ini i
Mijini (tzv. Šćekini). Spomenuti Jakov je rođen oko 1735. kao
stogodišnjak upisan je kao predsjednik povjerenstva na svih 28
sekcija katastarskog plana koji se izrađivao 1835. za cijelu
Župu.
Napominjem: najstarija knjiga je u lošem stanju, a pisana je
talijanski, često lošim rukopisom i neka imena nije bilo moguće
pročitati.
Izvor: "Župa Biokovska sa
rodoslovljima",
Tomislav Luetić
|
