LUETIĆI: Prve Luetića kuće (nastambe) bile su  u Orašću, u blizini Batošića koji su tu živjeli otprije. U sadašnjemu zaseoku, prva kuća bila je kužina (kuhinja) Mate Markova. Ta je kuća sad preuređena u konobu njegova sina Marka. Taj dolazak Luetića u Vrdol nije bio slučajan i vezan je uz Batošiće.

U 17. stoljeću spominju se ugledni Batošići u Podgori i Makru i to: fra Marko Batošić 1664., fra Lovro, parok tučepski (1673-1684) i vikar makarski 1690. i fra Stjepan, kapelan igranski (lgrane) i kasnije tučepski, a potpisivao se i kao kurat (župnik) podgorski 1655. i (1666-1667). Tu je, u Podgori, i vojvoda Luka Batošić od 1643. do 1663. U Podgori je bilo više kula. Dvije kule bile su u Batošića. Negdje u tom kraju kao svećenik djelovao je don Jura Luetić. Njega Stojković spominje da je bio u Podgori (1710-1715) sto znači pred kraj njegova života, a gdje je bio do tada nije poznato. U svakom slučaju on je vjerojatno dobro poznavao te Batošiće ili njihove rođake, a možda je i on već bio s njima u nekoj rodbinskoj vezi koja je nastala ženidbom između Luetića i Batošića. Činjenica je da su Luetići i Batošići živjeli pod Stranom u Orašću jedni do drugih i da su im zemlje (parcele) i dan danas potpuno izmiješane. Svakako, zanimljiv i čvrst je podatak da se Lucija Luetić iz Velikog Brda 1734. udala u Podgoru za Ivana Sumića.

Prema fra V. Vrčiću, godine 1860. u Župi je bilo osam brojnih obitelji Luetića. U stanju duša 1744. zapisane su obitelji Martina Luetića s 24 člana i Ivana s 23 člana. Pri diobi zemlje 1728., Ivan Luetić imao je 7 članova obitelji. Kada se stvarao zemljišnik u Zagvozdu 1726., kako je već rečeno, zabilježena je čestica Stjepana Luetića u Bristu, gdje Granici graniče sa Stapićima i Serdarevićima. Kako Župa nije imala stalnog župnika u vremenu od 1747. do 1791. (44 godine), danas nema podataka o ljudima iz toga doba. Jedino znamo da su tada rođeni braća don Jozo stariji (oko 1755.), don Martin (oko 1758.) i fra Feliks stariji (1766.). Kako je bio običaj da se jednom od djece daje djedovo ime, vjerojatno je don Martin dobio ime po Martinu kojega fra Frano Dorotić spominje u svom popisu o stanju duša 1744., i koji je imao 24 člana obitelji. To ime se ponavljalo i u kasnijih potomaka. Na temelju toga možemo zaključiti koji su Luetići potomci Martinovi, a koji Ivanovi, koji je imao 23 člana obitelji. Braća don Jozo i don Martin sigurno su imali još dosta braće, dok su dvojica otišli u svećenike. Jedan od njih sigurno je bio Toma. Drugi je sigurno bio Petar, čiji je sin Stipan zasnovao obiteljsku granu zvanu "Stipanovi". U tom razdoblju spominju se još neki Luetići: godine 1776. Andrica Luetić iz Vrdola udala se za Petra Sumića u Podgoru. Kao kumovi pri nekom vjenčanju iz Vrdola u Podgori spominju se 1740. Mato Luetić, i 1794. Martin Luetić, a iz Župe 1782. Josip Luetić i 1784. Pavao Stjepan Luetić. (U 18. stoljeću dugo su mnogi koristili oba naziva za isto područje: Župu i Vrdol.)

Još od prošlog stoljeća, Luetići se dijele po nadimcima na Ćeliće, Ćurline, Šćekine i Zovkušiće, a kasnije i na Karačiće koji su rodbinski bliski Ćelićima, i Alvire, bliske Ćurlinima. Zenzini su odvojak Karačića, ali dotične godine (1860.) nisu bili u sastavu zaseoka Luetići, nego u Prgometima, gdje je bio Ivanov (Zenzin) otac Ante otišao na ženinstvo, pa njegova obitelj nije ubrojena u spomenutih "osam brojnih obitelji". Ćelići i Karačići su potomci spomenutog Martina, a ostali Ivana.

Pri popisu pučanstva 1948. Luetići su se nalazili na 19 mjesta diljem tadašnje NR Hrvatske i to: - (Broj pred zagradom znači broj osoba, a onaj u zagradi broj obitelji. Ako postoji brojka, a u zagradi crtica, ona znaci broj osoba koje nisu u sastavu obitelji - tu su bili privremeno ili u prolazu. Ova napomena vrijedi i dalje, za ostala plemena. Mjesto u zagradama je mjesto pripadne općine) - Dubrovnik 9(4) Igrane 1 (-), Il110tski 1 (1), Jelsa 4(1), Kras (Krk) 1(1), Križevci 4(1), Osijek 5(2),1(-), Podvaroš (Sinj) 3(1), Poljica (Imotski) 37(7), Rijeka 3(1), Split 29(11),4(-), Šibenik 1(-), Trstenik (Korčula) 2(1), Umčane (Metković) 1(1), Vinkovci 2( 1), Zagreb 7(2), Zagvozd 1(-), Žirje (Šibenik) I (1), Župa 117(29). Svega popisano 234 osobe i 65 obitelji. Kolijevka im je Župa.

U najstarijoj knjizi stanja duša (spajanja obitelji), kao najstarija imena Luetića spominju se: Toma, Petar, Jakov, Frane, Josip, Mijo i Križan.

Od tih imena možemo početi pratiti razvoj pojedinih obitelji. Prva dvojica, Toma i Petar, bili su braća don Jozi (starijem) i don Martinu, a Jakov im je bio stric i od njih su nastali Ćelići i Karačići (i Zenzini), te Luetići u Poljicima, od Frane nastali su Zovkušići, od Josipa su Ćurlini i Alviri, od Mije su Glavanušini i Marketinovi i od Križana Marijanovi, Klel11ini i Mijini (tzv. Šćekini). Spomenuti Jakov je rođen oko 1735. kao stogodišnjak upisan je kao predsjednik povjerenstva na svih 28 sekcija katastarskog plana koji se izrađivao 1835. za cijelu Župu.

Napominjem: najstarija knjiga je u lošem stanju, a pisana je talijanski, često lošim rukopisom i neka imena nije bilo moguće pročitati.

Izvor: "Župa Biokovska sa rodoslovljima",

          Tomislav Luetić