BRNIĆI

BRNIĆI:  Staro su pleme u Župi. Otprilike do kraja 17. stoljeća živjeli su u Donjoj Župi.

Kada je zavladala kuga za turske i mletačke uprave mnogi su bježali iz naseljenih mjesta u osamu gdje neće dolaziti u dodir s drugima da se ne bi zarazili, ali tako da im je moguće dolaziti u staro boravište obrađivati zemlju. Tako su ima biti postupili i Brnići i Šarići, pa i mnogi drugi. U Donjoj Župi pod Stranom postoji lokalitet koji se zove "Brnića ograda". Neki Stjepan Brnić prodao je to u Brnića ogradi Ivanu Buljubašiću - Piriću. I sada neki Brnići imaju svoje posjede u Donjoj Župi. Dakle, starina im je u Donjoj Župi istočno od Crkve Sv. Ivana, odakle su preselili iza brda Vrana istočno od Šarića.

Prvi put Brnić se spominje u kratkom ljetopisu Tome Juričića u svezi s gradnjom Crkve Sv. Ivana i Sv. Mihovila u tadašnjem Vrdolu (1599-1602), kad su Turci uhitili Matiju Brnića i Tomu Juričića. Približno u isto doba živio je i poznati uskočki vojvoda Juraj Maslarda iz Vrdola (Maslarda je Brnićima bio nadimak). On je sudjelovao s uskocima u niz ratnih pothvata. Da bi udovoljila Mlečanima, Austrija je poslala svoga izaslanika Josipa Rabattu u Senj da „sredi“ pitanje Senjske kapetanije i njihova gusarenja. On je dao ubiti trojicu uskočkih vojvoda 3. veljače 1601. medu kojima je bio i Juraj Maslarda. Za Kandijskog rata u 17. st. spominju se Brnići u Podgori - prvo kao ime a onda kao prezime. Tada neki odseliše u Sumartin na otoku Braču. Za Bečkoga rata 1686. u zagoškom zbjegu spominje se Ivan Brnić sa 7 čeljadi. Tada su još nosili nadimak Maslarda. Duje Maslarda, rođen u Župi 1705., bio je kanonik u Makarskoj. Pri diobi zemlje 1725. u Zmijavcima spominju se i Brnići, pa i danas oni imaju tame svoje posjede. U Stanju duša 1744. zabilježen je Jozo Brnić sa 7 čeljadi i Šimun s 4 člana obitelji. Neki su odselili u Dobro kod Livna. U drugoj polovici 18. stoljeća živjeli su Šimun, Ante i Marko Brnić i od njih možemo pratiti razvoj plemena Brnić. Godine 1860. u župi su tri brojne obitelji. Godine 1940. bilo je u Župi Srednjoj oko 12 većih i manjih obitelji od kojih su 2 ili 3 obitelji Brnić-Levada, a 1990. samo 9 osoba. Kad sam 1997. posjetio Brniće, nađoh tamo još tri (3) osobe.

Prilikom popisa pučanstva 1948. Brnići su se našli u Hrvatskoj na 70 mjesta. Popisano je ukupno 610 osoba u 158 obitelji. Najbrojnija skupina našla se tada u Župi: 86 osoba u 13 obitelj i, što je jedan od pokazatelja da im je upravo Župa kolijevka odakle su se širili dalje. Veće skupine tada su se našle u sljedećim mjestima: Jasenovac 56(19), Kloštar (Crikvenica) 50(13), Račinovci (Županja) 55(10), Zagreb 36(10), na o. Krku na 6 mjesta ukupno 67(21), Nevinac (Bjelovar) 19(4). Bilo ih je po nekoliko manjih obitelji u općinama Jastrebarsko, Poreč, Bjelovar, Novska, Garešnica, Šibenik i dr. (vidi Leksikon prezimena SRH).

Po nadimcima Brnići se dijele na Jakovce, Avlijance i Jurinovce, izvan toga su Brnić - ­Levade koji su nastali od Brnića tako što su nadimak Levada pridružili u sastav prezimena.

Izvor: "Župa Biokovska sa rodoslovljima",

          Tomislav Luetić