|
BRNIĆI
BRNIĆI su
staro pleme u Župi. Otprilike do kraja 17. stoljeća Živjeli su u
Donjoj Župi.
Kada je
zavladala kuga za turske i mletačke uprave mnogi su bježali iz
naseljenih mjesta u osamu gdje neće dolaziti u dodir s drugima
da se ne bi zarazili, ali tako da im je moguće dolaziti u staro
boravište obrađivati zemlju. Tako su ima biti postupili i Brnići
i Šarići, pa i mnogi drugi. U Donjoj Župi pod Stranom postoji
lokalitet koji se zove "Brnića ograda". Neki Stjepan Brnić
prodao je to u Brnića ogradi Ivanu Buljubašiću - Piriću. I sada
neki Brnići imaju svoje posjede u Donjoj Župi. Dakle, starina im
je u Donjoj Župi istočno od Crkve Sv. Ivana, odakle su preselili
iza brda Vrana istočno od Šarića.
Prvi put
Brnić se spominje u kratkom ljetopisu Tome Juričića u svezi s
gradnjom Crkve Sv. Ivana i Sv. Mihovila u tadašnjem Vrdolu
(1599-1602), kad su Turci uhitili Matiju Brnića i Tomu Juričića.
Približno u isto doba živio je i poznati uskočki vojvoda Juraj
Maslarda iz Vrdola (Maslarda je Brnićima bio nadimak). On je
sudjelovao s uskocima u niz ratnih pothvata. Da bi udovoljila
Mlečanima, Austrija je poslala svoga izaslanika Josipa Rabattu u
Senj da „sredi“ pitanje Senjske kapetanije i njihova gusarenja.
On je dao ubiti trojicu uskočkih vojvoda 3. veljače 1601. medu
kojima je bio i Juraj Maslarda. Za Kandijskog rata u 17. st.
spominju se Brnići u Podgori - prvo kao ime a onda kao prezime.
Tada neki odseliše u Sumartin na otoku Braču. Za Bečkoga rata
1686. u zagoškom zbjegu spominje se Ivan Brnić sa 7 čeljadi.
Tada su još nosili nadimak Maslarda. Duje Maslarda, rođen u Župi
1705., bio je kanonik u Makarskoj. Pri diobi zemlje 1725. u
Zmijavcima spominju se i Brnići, pa i danas oni imaju tame svoje
posjede. U Stanju duša 1744. zabilježen je Jozo Brnić sa 7
čeljadi i Šimun s 4 člana obitelji. Neki su odselili u Dobro kod
Livna. U drugoj polovici 18. stoljeća živjeli su Šimun, Ante i
Marko Brnić i od njih možemo pratiti razvoj plemena Brnić.
Godine 1860. u župi su tri brojne obitelji. Godine 1940. bilo je
u Župi Srednjoj oko 12 većih i manjih obitelji od kojih su 2 ili
3 obitelji Brnić-Levada, a 1990. samo 9 osoba. Kad sam 1997.
posjetio Brniće, nađoh tamo još tri (3) osobe.
Prilikom
popisa pučanstva 1948. Brnići su se našli u Hrvatskoj na 70
mjesta. Popisano je ukupno 610 osoba u 158 obitelji. Najbrojnija
skupina našla se tada u Župi: 86 osoba u 13 obitelj i, što je
jedan od pokazatelja da im je upravo Župa kolijevka odakle su se
širili dalje. Veće skupine tada su se našle u sljedećim
mjestima: Jasenovac 56(19), Kloštar (Crikvenica) 50(13),
Račinovci (Županja) 55(10), Zagreb 36(10), na o. Krku na 6
mjesta ukupno 67(21), Nevinac (Bjelovar) 19(4). Bilo ih je po
nekoliko manjih obitelji u općinama Jastrebarsko, Poreč,
Bjelovar, Novska, Garešnica, Šibenik i dr. (vidi Leksikon
prezimena SRH).
Po
nadimcima Brnići se dijele na Jakovce, Avlijance i Jurinovce,
izvan toga su Brnić - Levade koji su nastali od Brnića tako što
su nadimak Levada pridružili u sastav prezimena.
Izvor: "Župa Biokovska sa
rodoslovljima",
Tomislav Luetić
|
