Poznati Župljani

akademik

Josip Roglić

akademik

Vladimir Luetić

Prof. dr. sc.

 Marko Turić

Povjesničar

Tomislav Luetić

svećenik

don Ivan Turić

AKADEMIK JOSIP ROGLIĆ - životopis

Akademik Josip Roglić rođen je u Župi Biokovskoj 14. ožujka 1906. godine od oca Cvitana i majke Joze (rođena Rakić sa Ravče). Imao je četiri sestre (Anđeliju udanu za Antu Garmaza - umrli u Novom Zealandu , Maru udanu za Matu Garmaza - umrli u Argentini, Ivu udanu za Petra Luetića-Klemina i Mandu koja se nije udavala), te dva brata Stipana koji je zasnovao obitelj u Župi (Stipin sin Cvitan i danas živi u rodnoj kući akademika Roglića), te Antu koji je poginuo 1943. u Argentini. Pučku školu završio je u Župi odakle odlazi na školovanje u Split gdje završava klasičnu gimnaziju. Nastavlja školovanje u Beogradu i tu 1930. godine završava Filozofski fakultet (geografsko-geološka grupa znanosti). Profesorski ispit polaže skupa sa doktorskom disertacijom 1934. godine s temom „Biokovo, fizičko - geografske osobine”.  Sudjeluje u nizu specijalizacija i znanstvenih putovanje diljem Evrope i svijeta. Od 1945. godine je redoviti profesor Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu. Inicijator je obnavljanja Geografskog društva Hrvatske (1947.) i njegov predsjednik, a jedan je od utemeljitelja Speleološkog društva Hrvatske (1954.) i njegov predsjednik.  Već 1968. godine pokreće ideju za izgradnju auto-ceste Zagreb – Split koju posebno žestoko zastupa i kasnije za vrijeme hrvatskog proljeća. Od 1960. je bio izvanredni, a od 1964. redoviti član Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - HAZU. Akademik Roglić je kao profesor i znanstvenik ostavio dubok trag u razvoju hrvatske geografije i znanosti općenito. Posebno se bavio istraživanjem geomorfologije krša, prometno-geografskom problematikom, fenomenima litoralizacije i globalizacije ... Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka.

Kao ekspert sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Parizu 1947. godine. Veliku ulogu imao je kao član komisije za razgraničenje pri vladi NR Hrvatske i Jugoslavije. Organizirao je popis stanovništva Istre kojom prilikom je stekao velike zasluge za pripojenje Istre Hrvatskoj budući je bio stručni predstavnik Jugoslavenske komisije za razgraničenje u Istri.

Umro je u Zagrebu 18. listopada 1987. godine ostavivši iza sebe dva sina: Gorana (dr. kemije živi u Zagrebu) i Mladena (dipl. arhitekt živi u Bjelovaru).

Vjerojatno nije slučajno da je za prvi svezak odabrano tematsko područje o kršu koji je istraživao s opće geografskog, a posebno geomorfološkog aspekta. Upravo su istraživanja krša dala svjetsku prepoznatljivost znanstvenom radu akademika Roglića te ga učinila svjetskim autoritetom za pitanja geomorfologije krša. Tako mu je, na primjer, pripala čast da napiše i prvo poglavlje «Historical Review of Morphological Concepts» u svjetski poznatom djelu «Karst – Important Karst Regions os the Northern Hemisphere» koje je 1972. godine izašlo u izdanju Elsevier publishing company, a čiji su urednici M. Herak i V. T. Stringfield. Stoga nas posebno veseli što možemo na jednom mjestu pronaći i pročitati glavna Roglićeva djela o krškoj problematici. U ovom svezku je obuhvaćeno dvadeset Roglićevih članaka objavljenih na hrvatskom jeziku u razdoblju od 1938. do 1983. godine.

Tu se mogu naći sljedeći radovi:

Geografski aspekt dinarskog krša
Neki osnovni problemi krša
Potreba i značenje istraživanja primorskog krša
Raznolikosti, specifičnosti i valoriziranje primorskih krških pejzaža
Zaravni na vapnencima
Unsko-koranska zaravan i Plitvička jezera - geomorfološka promatranja
Odnos riječne erozije i krškog procesa 
Odnos morske razine i cirkulacije vode u kršu 
Korozijski oblici u pokrivenom kršu
Odnos između površja i podzemlja dinarskog krša
Polja zapadne Bosne i Hercegovine
O značenju pojmova humine, rudine i površi 
Krš u dolomitima - Između Konavoskog polja i morske obale
Simpozij o postanku spilja
Dvije pećine u okolini Imotskog polja
Biljni pokrov na kršu u svjetlu razvojnih etapa
Prilog poznavanju razvoja Cvijićeve misli o kršu
J. Cvijić i polja u kršu
Odnos riječne erozije i krškog procesa
Prilog hrvatskoj krškoj terminologiji

Tekst: prof.dr.sc. Mate Matas
Priredio: Aleksandar Lukić

Izvor:  Geografija.hr